Nabavio-la sam akvarij od 100 litara i postavio-la na postolje u dnevnoj sobi, šta i kako dalje?
Autori: Izmir Kovčić dipl.vet i Prof.dr. Amina Hrković-Porobija
Jednostavno, krećemo sa njegovim uređivanjem i montiranjem neophodne opreme. Prije svega novi akvarij malo isperite sa vodom bez da koristite deterdžente, Domestos i sl.
Na dno akvarija neophodno je postaviti hranjivu podlogu odnosno supstrat (specijalizirano gnojivo za akvarije) budućim biljkama. Naravno ukoliko ćemo imati prave biljke, a ne umjetne. Hranjiva podloga treba pokriti kompletno dno u visini 2 – 3cm ako ćemo praviti gusto zasađen akvarij ili planski samo na mjestima gdje planiramo saditi biljke. Može se koristiti i zemlja za cvijeće mada u većini slučajeva nije preporučljivo s obzirom da neki prozvođači stavljaju određene hemikalije za cvijeće koje mogu nepovoljno utjecati na hemijski sastav vode u akvariju.
Preko hranjive podloge posipamo pjesak koji zavisno od izbora ribica može biti sitniji, krupniji, svjetliji ili tamniji. Ukoliko je pjesak nov tek otpakovan, možemo ga odmah ubaciti u akvarij, ali ukoliko koristimo neki pjesak koji se koristio prije u akvariju, neophodno je da isti prokuhamo u vodi prije stavljanja u novi akvarij. Bitno je napomenuti da pjesak mora biti pH neutralan tj ne smije utjecati na pH stabilnost vode našeg akvarija, pa zato obratite pažnju na njegov sastav. Visina pijeska se krece od cca 3-4 cm na prednjoj strani pa sve do 10 cm prema zadnjoj strani akvarija kako bi zasađene biljke imale dovoljno prostora za korijen. Zatim naspemo nekoliko cm vode kako bi mogli preci na sadnju biljaka. U akvarij možemo staviti i umjetno biljke međutim one ne stvaraju prirodni ambijent kao prave.
Za biljke trebamo voditi računa o nekoliko faktora. Birajte biljke kojim odgovara neutralna voda pH=7. Brzorastuće biljke brzo troše nutrijente iz vode i hranjive podloge, za razliku od spororastućih biljaka. Ako u akvariju imate dosta ribica, brzorastuće biljke će snažnije sudjelovati u iskorištavanju ribljeg otpada. Jedini njihov nedostatak je što iziskuju dosta uređivanja i pažnje. S druge strane spororastuće biljke su česta meta algi jer im je lišće dugovječnije i duži je period izloženo svjetlosti pa je to pogodna površina za razvoj algi. Obratite pažnju i na veličinu biljki da svojim rastom ne prelaze visinu vašeg akvarija.
Preporučljivo je da se niže biljke sade naprijed, a visočije nazad. Biljke se sade najčešće sa dugom pincetom ili sa dva prsta tako što se samo korjen zabada okomito u podlogu (supstrat i pjesak). Ukoliko su u pitanju biljke poput mahovina koje se ne sade u podlogu već se stavljaju na kamenje ili panjeve, dovoljno ih je tankim koncem ili još bolje silkom povezati za iste. Biljke zahtjevaju određenu pažnju i redovno podrezanje trulih djelova kako ne bi zaprljavali vodu. Važno je napomenuti da nije preporučljivo biljne akvarije često hemijski filtrirati (kroz recimo medij aktivnog uglja) jer se tako voda može previše očistiti i biljkama se uzimaju nutrijenti potrebni za rast i razvoj. Većina akvarijskog biljki, a i ribica odlično prihvaća temperaturu vode od oko 25 0C. Veće temperature od 30 0C dovode do propadanja biljki pa i ugibanja samih ribica.
Kada smo završili zasađivanje akvarija, dekor možemo doraditi sa pravim ili umjetnim stijenama, panjevima i sl. Napominjemo da panjevi Mangrove drveta otpuštaju tanin u vodu i na taj način snižavaju pH vode i čine je malo tamnom „smeđkastom“ što opet odgovara nekim ribicama poput Guppy.
Završna faza pripreme našeg akvarija je montaža preostale opreme.
Akvarijski filter je ključan dio za održavanje akvarijske vode koji postavljamo pretežno na zid / staklo akvarija. Isti mora biti adekvatnog kapaciteta i protoka vode prema zapremini našeg akvarija. Kako smo prethodno naveli bolje je uzeti jači filter za veću zapreminu vode nego što stvarno imamo u akvariju. Kvalitetan filter mora da ima u nekoliko slojeva mehaničku filtraciju (spužve) i biološku filtraciju (siporeks). Neki filteri imaju i treći dio za hemijsku filtraciju odnosno posudu za aktivni ugalj.
Svaki „tropski“ akvarij zahtjeva i kvalitetan grijač vode jer je temperatura od presudne važnosti s obzirom da su ribe hladnokrvne životinje i biološki ne podnose veće oscilacije temperature na duži period, pogotovo ako se radi o tropskim ribama. Grijač treba da ima termostat i regulator temperature, gdje otprilike snaga grijača je 1W na 1 litar vode mada je preporučljivo da imate nešto jači grijač u odnosu na zapreminu vašeg akvarija.
Preporuka je da na početku podesite nižu temperaturu na grijaču na 23-24 0C, s obzirom da temperatura dnevne sobe u kojoj se akvarij nalazi je uvijek nešto veća te ista može utjecati na povečanje temperature i u samom akvariju. Grijač se postavlja na zid / staklo akvarija u neki od stražnjih uglova, a dijagonalno i nasuprot od grijača na prednjoj strani akvarija trebate postaviti termostat koji će vam pokazivati trenutnu temperature vode.
Napominjemo da grijač ne smijete uključivati dok nije uronjen u vodu do zato predviđene oznake.
Kako bi naše ribice imale akvarij bogat kisikom neophodno je uzeti i pumpu za zrak, a putem odgovarajuće cjevčice istu spojiti na raspršivač zraka u akvariju.
Kad smo završili sve prethodno navedeno, neophodno je da naš akvarij napunimo vodom iz slavine do vrha, otprilike 2 prsta od gornjeg ruba akvarija. Napunjen akvarij je spreman da opremu uključimo u struju, upalimo filter, grijač i pumpu za zrak ali to ne znači da je spreman i za ribice. Da bi hemijski sastav vode bio spreman za prve stanovnike akvarija treba proći najmanje 2 sedmice od puštanja novog akvarija u rad da prođe proces biloškog dozrijevanja akvarija odnosno cikliranje istog. To je vrijeme potrebno kako bi se na filter materijalima (i šljunku) razvio dovoljan broj kolonija pozitivnih bakterija potrebnih za filtraciju.
Fizička svojstva vode su između ostalog temperatura, boja i miris. Hemijski parametri su kiselost (pH), količina otopljenih plinova (kisika, CO2), tvrdoća vode (karbonatna – sačinjavaju je karbonati i ukupna – uz karbonate, silikati i sl.) sadržaj nitrita, nitrata, ostalih mikro i makro elemenata i sl. Fizička svojstva su u relaciji s hemijskim i obrnuto. Navedene parametre možete kontrolisati test papirićima koji se mogu pronaći na tržištu, a to je neophodno prije ubacivanja ribica u akvarij.
Nakon što smo provjerili hemijske parametre vode i uporedili sa dozvoljenim granicama i nakon što je prošao period cikliranja, akvarij se tek tad naseli ribama i ostalim stanovnicima. Na početku nije preporučljivo zatrpati akvarij sa ribicama, nego to raditi postepeno u skladu sa kapacitetom istog.
Nakon određenog vremena javlja se i potreba za čišćenjem. Pri tome se treba držati jednostavnih pravila, a najvažnije je redovna izmjena vode odnosno trećine vode akvarija dva puta mjesečno i izmena 10% vode akvarija svake sedmice, što sve zavisi i od o potreba, vrsti i broju riba, količini hrane i slično. Bitno je da se voda iz akvarija ispunpava sa dna jer su toksični spojevi, poput amonijaka, teži od vode i u akvariju se nalaze na dnu. Nakon što se iz akvarija izvadi potrebna količina vode, u toj vodi, koja je neposredno izvađena iz akvarija, potrebno je isprati filter materijale (spužve i sl). Filter materijali se ne smiju ispirati vodom iz slavine zbog toga što ona sadži hlor koji je poguban za filter bakterije i samim tim bi uništili sav proces cikliranja koji smo imali. Zatim je potrebno očistiti stakla od algi (pomoću specijaliziranih magneta, mekanom spužvicom i sl. bez abrazivnih alata i hemikalija), urediti biljke i obaviti sve radove u akvariju koje smo planirali. Vodu za izmjenu je potrebno pripremiti unaprijed i to na način da se ostavi preko noći u otvorenoj posudi, kako bi ispario hlor, čime se osigurava da istim ne uništimo pozitivne bakterije. Sa opreme poput filtera i grijača povremeno mehanički treba očistiti kamenac koji se nakupi kako bi osigurali njihovu dugotrajnost.
Idealno bi bilo ako imamo pored velikog akvarija i jedan manji tzv. karantinski akvarij koji nam služi za prihvat novih riba koje nabavimo kako bi izbjegli mogućnost prenosa određenih bolesti u naš veliki akvarij. Ovaj akvarij može poslužiti i obrnuto ukoliko u velikom akvariju se pojavi bolesna ribica da je možemo izdvojiti do njenog izlječenja. Međutim da bi smo bili sigurni da su nam nove ribe zdrave one trebaju u karantinskom akvariju boraviti najmanje 2 sedmice i tek onda ih prebaciti u veliki akvarij.
Na kraju preporuka nekoliko jednostavnijih kombinacija za držanje tropskih riba koje možemo imati u našem akvariju. Ako želite živorotke možete kombinovati: Gupy, Moly i Platy. Kombinovati možete Tetre i Ksife, a ako želite možda kombinaciju Ciprinida, onda možete nabaviti Barbuse, Rasbore, Zebrice, Botie i sl.
U ove kombinacije ne možemo ubrajati Ciklide koji zahtjevaju više pažnje, veće akvarije od 250 litara i više i posebne hemijske uslove vode, 3-4x veću filtraciju vode od zapremine samog akvarija, temperaturu 26-28C tako da se baš i ne preporučuju početnicima.
Ribice hranite sa onoliko hrane za akvarijske ribe koliko im je dovoljno da u toku jedne do dvije minute mogu pojesti. Sve što padne na dno i ostane dole, postaje otpad i zaprljaće vodu.
