Kameleon u kući
Autori: Prof.dr. Amina Hrković-Porobija i Izmir Kovčić, dipl.vet
Da li ste znali da vrste životinja koje se na određenom području smatraju rijetkim, neobičnim ili divljim pa ih ne držimo kao tipićne kućne ljubimce nazivamo egzotične životinje. U praksi se najčešće susrećemo sa kunićima, sitnim glodarima (degui, hrčak), domaćim i divljim pticama, kao što su sova i razne grabljivice, papagaji (aratinge, adeli, tigrice), ali i reptilima kao što su kameleoni.
Kameleoni su porodica životinja iz reda ljuskaša. Spadaju u klasu Reptilia, red Squamata, porodica Chamaeleonidae. U svijetu je opisano oko 200 različitih vrsta kameleona, a gotovo sve vrste su ugrožene u svojim prirodnim staništima. Kod nas je najzastupljeniji Jemenski kameleon (Chamaeleo calyptratus). Kameleoni potječu iz istočne Afrike, a danas ih možemo naći po čitavom afričkom kontinentu, na području Sredozemlja, Arapskog poluotoka, u oazama Sahare, ali i na obroncima Mount Kenye.
Zahvaljujući testiranju DNK otkriveno je da su neki kameleoni koji gotovo identično izgledaju genetski potpuno različiti. Više od 20 odsto poznatih vrsta otkriveno je tek u poslednjih 15 godina.
Kameleoni su gmazovi tropskih područja, prepoznatljivi po mijenjanju boje svoje kože u skladu sa okolinom, a i o temperaturi prostorije u kojoj borave, što im omogućava izvanredno stapanje sa okolišom, a prividna „nevidljivost“ za lakše hvatanje plijena. Ali i pored toga što im promjena boje zaista pomaže da se stope sa okolinom, riječ je o fiziološkoj reakciji koja im prvenstveno služi za međusobnu komunikaciju. Mjenjanje boje se odvija vrlo brzo kada se osjećaju ugroženim ili se bore sa suparnikom, a promijenom boje komuniciraju i iskazuju svoje raspoloženje. Spektar boja koji izmjenjuju je bijela, žuta, zelena, plava, crvena, smeđa, crna boja, a mogu varirati od svijetlijih do tamnijih nijansi.
Kristofer Anderson, sa Univerziteta Braun navodi da kameleoni stoljećima privlače pažnju i još uvijek su okruženi velom misterije. Naučnici još uvijek pokušavaju da odgonetnu kako njihovi mehanizmi zapravo funkcionišu, od munjevitog izbacivanja jezika do mijenjanja boje kože. Naučnici su nedavno došli do važnih otkrića o fiziologiji kameleona dok su ih posmatrali u zatočeništvu.
Na Ženevskom Univerzitetu su otkrili da ispod sloja pigmentnih ćelija kože se nalazi drugi sloj ćelija kože sa nanokristalima poredanim u obliku trouglastih rešetki. Kad se uzorci kože kameleona izlože pritisku ili hemikalijama, ovi kristali se mogu „podesiti” tako da promjene razmak između sebe, što utiče na boju svjetlosti koju reflektuje kristalna rešetka. Kada se razmak između kristala poveća, paleta boja se mijenja od plave ka zelenoj i od žute ka narandžastoj i crvenoj.
Ovakav mozaik boja uobičajen je kod takozvanog panterskog kameleona (Furciferpardalis) dok mijenja raspoloženje od smirenog i opuštenog do uznemirenog ili seksualno uzbuđenog stanja. Međunarodno udruženje za zaštitu prirode (IUCN) objavilo je procjenu za Crvenu listu ugroženih vrsta, gdje je skoro polovina vrsta kameleona rangirana kao ugrožena ili skoro ugrožena.
Ovisno i vrsti i spolu mijenjaju oblik tijela, a nekad je teško odrediti o kojoj se vrsti zapravo radi. Najčešće se orijentišemo pomoću “rogova” i izraslina na njuški kameleona. Ovisno o vrsti izrasline i rogovi mogu biti manji ili veći, te u različitom broju. Na leđima, trbuhu i na vratu smještene su krijeste, gdje trbušna i vratna krijesta služe za razlikovanje, a leđna krijesta može biti u obliku jedra ili bodlji.
Kameleone karakterizira jezik dužine i do 30 cm koji im služi za hvatanje hrane. Jezik je uvučen u grlenu vrećicu i povezan je sa jezičnom kosti, vrh jezika se dijeli na dva dijela. Na jeziku se nalazi sekret koji stvara površinsku napetost za lakše držanje plijena. U grlenoj vrećici kameleona nalazi se jezična kost, okružena slojevima elastičnog kolagenog tkiva koji oblažu unutrašnjost cjevastog akceleratornog mišića. Kad kameleon opazi insekta, on izvuce jezik iz usta, a mišić se zgrči i izvrši pritisak na slojeve elastičnog tkiva koji se ponašaju kao sabijena opruga. Vrh jezika je tako oblikovan da djeluje kao vlažna vakumska sisaljka koja se zaljepi za plijen. Neka istraživanja pokazuju da kod nekih kamelona jezik može da ide dalje i brže nego što se ranije mislilo. Kameleoni istražuju okolinu sa svakim okom posebno, jer su mu oči smještene tako da u vidnom polju stvaraju dvije slike, a kad pronađe plijen, fokusira ga sa oba oka. Usljed anatomske pokretljivosti očiju ništa im ne može promaći jer oči mogu okretati za 360 stepeni, a pri tome imaju sposobnost i svako oko pomicati zasebno. Posjeduju i okcipitalni zalistak uz stražnji dio glave, koji je zapravo kožni zalistak kojeg kameloni šire da bi izgledali veći i zastrašili neprijatelja. Jedna od karakteristika im je “kapa” na glavi, koja može biti visoka 7-8 centimetara, a služi im za promjenu siluete kako ga se ne bi prepoznalo kao kameleona. Stopala imaju izgled kliješta kako bi lakše obuhvatili granu, a neke vrste imaju i kandže. Stopalo ima pet prstiju, a dva ili tri su redovito sraštena. Rep im također služi za prihvaćanje za grane međutim sposobnost regeneracije istog su izgubili. Za vrste koje žive na drveću je karakteristično, da ako padnu sa drveća, napušu pluća i na taj način olakšaju pad na tlo.
Kameleoni su većinom stanovnici grmlja i stabla, ali postoje vrste koje žive na tlu.Vole biti na visokom i penjati se što više, a u prirodi se vole penjati po drveću. U svojim penjačkim poduhvatima nerijetko završe viseći samo na repu koji im može držati cijelu težinu.
Kameleoni se hrane isključivo živim plijenom (cvrčcima, kraljevskim crvima, žoharima i sl). Mladi kameleoni jedu najmanje dva puta dnevno, a odrasli svaki drugi dan. Jednom mjesečno može se dati i pinki miš. Obavezno je dodavanje multivitaminskih pripravaka u hranu 1-2 puta sedmično. Važno je ne uzimati insekte iz prirode, jer mogu biti špricani insekticidima i pesticidima, što je vrlo toksično i smrtonosno općenito za guštere. Hrana mora biti smještena u posudama koje nisu metalne bez refleksije, odnosno u kojima kameleon ne vidi svoj odraz, što ih jako uznemirava jer misle da se radi o drugom kameleonu. Posudice moraju biti takve da iz njih kukci ne mogu izaći, kako ne bi ozlijedili kamelona dok spava.
Njega kameleona je prilično zahtjevna i obično se drže po jedan u terariju ili fleksariju, a ako je veći onda unutra mogu biti mužjak i ženka. Životinju prvih nekoliko dana nakon stavljanja u terarij potrebno je neuznemiravati, kako bi se što bolje adaptirala. Terarij je svakodnevno potrebno vlažiti toplom vodom u spreju, kako bi održavali potrebnu vlagu do 70 %, posebno bilje, ali moramo obratiti pažnju da nikako ne smijemo špricati kameleona.
Poželjno je da terarij bude od iverala ili stakla koja su zatamljena nekom tamnom podlogom, kako bi se izbjegla refleksija koja je vrlo stresna za kameleone. Dimenzije terarija bi trebale biti minimum 80x60x80 cm sa dobrom ventilacijom, kako bi izbjegli razmnožavanje različitih bakterija i gljivica. Terarij je potrebno smjestiti na neko mirno mjesto, gdje neće biti buke, svijetla i ukućana jer su podložni stresu, što može dovesti do uginuća. Svijetlo se postavlja u terarij pa je zato potrebno izbjegavati izloženost terarija dodatnom svijetlu. Na dno terarija je potrebno staviti grijač, koji će održavati optimalnu temperaturu terarija, a preko njega karton ili tepison i kora crnog bora. Adekvatna podloga je vrlo bitna, kako je kameleon ne bi dohvatio jezikom dok hvata plijen, što bi završilo zdrastvenim problemima i uginućem. U terarij je potrebno staviti grančice (vinovu lozu, grančice jabuka ili vrbe) po kojima će se penjati.
Osvijetljenje mora biti sa UVA i UVB spektrom sunčevog zračenja, a UV spektar zračenja je bitan za osiguranje nesmetane sinteze vitamina D3, odgovornog za transport i apsorpciju kalcija. Uz UV svjetlo potrebno je i svjetlo za sunčanje. Ako noćna temperatura padne ispod 15 0C, potrebna je i Night Glo (infra red) sijalica, koja će grijati terarij. Osvijetljenje je potrebno oko 12 sati na dan. Dnevna temperatura na mjestu za sunčanje mora biti 32-36 0C, pa i veća, dok u hladnijem dijelu terarija treba biti 27-32 0C. Vrlo je bitna razlika između dnevne i noćne temparture pa po noći nije potrebno grijati terarij, jedino u slučaju pada temperature ispod 150C.
Nadamo se da će ova priča promjeniti predrasude općenito o gmazovima i egzotičnim ljubimcima jer su to divna bića koja zaslužuju da im pomognemo da što više ostanu na svojim prirodnim staništima.